Dalmacije i Republike Hrvatske prostire se plodno Konavosko polje, sa svih strana obgrljeno vijencem planina i brežuljaka.

Tridesetak živopisnih sela u osebujnoj vegetaciji na kamenjaru, gdje i u samom kamenu rastu bujni šumarci borova, čempresa i mediteranske makije, a loza, smokva i maslina raspliću svoje krošnje nad crvenom zemljom i kamenjem - nameću se nezaboravnom slikovitošću svoga pejzaža i izvornošću seoske arhitekture.

Konavle su dobile povijesno ime po kanalima (Canales) iz 1. st. n. e. koji su vodili kroz ovaj predio i opskrbljivali stari Epidaurum vodom s izvora u Vodovađi. Još i danas se mogu vidjeti ostaci starog vodovoda neposredno uz poljski put, kao i natpis u Vodovađi s odvodnog mjesta i u Cavtatu gdje je voda dovedena. Mnogi su povjesničari i humanisti dolazili već u 16. st. gledati ove kanale kao čudo tehnike romanske epohe.

Zanimljiva je povijest Konavala. Ona je danas sačuvana u konavoskom narodu, u njegovim običajima, tradiciji, u njegovoj jedinstvenoj i bogatoj nošnji, specifičnom načinu života i izvanrednoj radišnosti. Oko dvije tisuće godina prije Krista Konavle su bile sastavni dio ilirskog etničkog područja s plemenima Enheleja. Iz tog vremena datiraju mnoge gomile, pa i najveća gomila na Jadranu nazvana "Strina", te mnoge torete, međe, kućarice itd. Mnogi današnji nazivi konavoskih mjesta i predjela upućuju na ilirsko podrijetlo.

Tijesno povezane sa sudbinom starog Epidauruma, kasnijeg Cavtata, i sa sudbinom Dubrovnika, Konavle proživljavaju istu povijest, uključujući vrijeme od ilirskog, grčkog, romanskog i hrvatskog razdoblja, tj. vrijeme od 7. st. prije Krista do današnjih dana. Burna povijest Konavala usko je povezana s Dalmacijom i Hrvatskom. U prošlosti, ovaj je kraj bio nepresušno poljoprivredno vrelo Dubrovačke Republike. Tu su bili brojni ljetnikovci i gospodarske zgrade dubrovačke vlastele koja je bila isključivi gospodar konavoske zemlje.

Prema dvoru dubrovačkih knezova koji su u ime Republike upravljali Konavlima, selo Pridvorje i danas nosi svoje ime. U Pridvorju je stari franjevački samostan iz 15. st., vrijedan kulturni spomenik raskošne arhitekture. Krajem 1991. g. okupator ga je spalio i potpuno uništio. Sad je obnovljen.

U selu Brotnicama nalazi se srednjovjekovni stećak jedinstven po svojoj arhitekturi, reljefnoj izradi i simbolima, orijaški kameni blok u pačetvorini, jedan od najvećih i najljepših stećaka u našoj zemlji.

U selu Dunavama je čuvena Soko-kula iz 15. st., granična promatračnica i utvrda Dubrovačke Republike, u kojoj je proveo nekoliko godina kao upravitelj jedan od najvećih dubrovačkih humanista i pjesnika (15. - 16. st.), Ilija Crijević. Na području cijelih Konavala nalaze se brojne stare crkvice rustične arhitekture, sa zvonicima na preslicu, koje dominiraju vrhovima konavoskih brežuljaka.