>
Kulturno-povijesni muzej
Kulturno-povijesni muzej
Virtulna šetnja muzejem
https://my.matterport.com/show/?m=TfCHWnXtFqs

Začetci Muzeja sežu u 1872. godinu, kada je utemeljen Domorodni muzej, koji je u svojem fundusu imao i manju skupinu umjetnina kulturno-povijesnoga obilježja. Sustavnije skupljanje građe započelo je nakon Drugoga svjetskog rata zalaganjem kustosa i prvoga voditelja Kulturno-povijesnog odjela dr. sc. Boža Glavića, zaslužnoga za smještanje zbirke u Knežev dvor i njezin prvi ambijentalni postav, koji je otvoren za javnost 1950. Tijekom vremena zbirka je prerasla u zasebni odjel Dubrovačkog muzeja, a potom u Kulturno–povijesni muzej kao sastavnicu Dubrovačkih muzeja.
Fundus Muzeja čini građa izrazite kulturno-povijesne i umjetničke vrijednosti, s oko deset tisuća predmeta nastalih u vremenskom rasponu od kraja 15. do početka 20. stoljeća. Sistematizirana je u petnaest zbirka: slikarstva, grafike, namještaja, tekstila, keramike, metala, ikona, stakla, fotografija i fotomaterijala, varia, dokumenata, razglednica, Iva Vojnovića, staroga oružja i numizmatike.
Stalni postav smješten u Kneževu dvoru, dijelom je ambijentalno riješen i prezentira umjetničku i povijesnu baštinu ponajviše posljednjega razdoblja Dubrovačke Republike. Ujedno dočarava autentičan prostor povijesnoga događanja predstavljajući državne kancelarije, sudnicu i zatvore u prizemlju, te kapelicu, reprezentativne salone i knežev stan s radnom sobom, središnjim prostorom i spavaćom sobom na katu.
Izložbe - Dubrovački novac, medalje, pečatnjaci, grbovi i mjere, Oružana, Zlatarstvo u Dubrovniku i Inventar državne ljekarne ''Domus Christi'' – koje su predstavljene u prostorima polukata, upotpunjuju tematske odrednice stalnoga postava.
Knežev dvor
Knežev dvor bio je sjedište vlade i stan kneza Dubrovačke Republike. Ova gotičko–renesansna palača podignuta je u prvoj polovici 15. stoljeća na ostatcima srednjovjekovne utvrde castelluma. Izgrađena je prema projektu napuljskoga graditelja Onofrija di Giordana della Cave, kao dvokatnica s četiri krila, ugaonim kulama, unutrašnjim dvorištem i trijemom na pročelju. Tijekom stoljeća zgrada Dvora doživjela je nekoliko jakih oštećenja od eksplozija baruta i potresâ, a najviše je stradala u katastrofalnom potresu 1667. godine. Brojni popravci i obnove unosili su nove stilove, ali su uvijek nastojali zadržati osnovne karakteristike Onofrijeva projekta. Današnji je Knežev dvor jednokatnica s trijemom i atrijem, u kojoj je gotičko–renesansna forma skladno povezana s baroknim intervencijama.

Radno vrijeme:
http://www.dumus.hr/hr/planiraj-posjet/radno-vrijeme/

Pozdrav dragi posjetitelju!

Ocjeni svoj boravak u Dubrovniku.

Započni anketu
Knez2